Crljivica

Među lokalnim stanovništvom znalo se kojem plemenu koji bunar pripada, a kako su ih koristili, tako su ih i održavali.
Život u Cisti bujao dok su se gradile piramide u Egiptu

Što je Stonehenge prema Cistastoneu!?

Uz državnu cestu između Trilja i Imotskog na području Ciste, na lokalitetu Crljivica najveće je nalazište stećaka u Hrvatskoj, koji je UNESCO proglasio zaštićenom svjetskom kulturnom baštinom. Ali, kameni spavači kako ih je nazvao Mak Dizdar, nisu jedina atrakcija na ovom lokalitetu. Prapovijesne gomile svjedoče kako se ovdje živjelo i ukapalo i tisućljećima prije, a kameni bunari, prirodno skupljalište vode, otkriva razlog zbog čega je ova lokacija okupljala ljude i životinje.

- U vrijeme dok su se gradile egipatske piramide, život je bujao i u Dalmatinskoj zagori, na području Ciste, na Crljivici. To bismo vrlo lako dokazali kada bismo detaljno istražili područje. Kada bismo uzeli lopate i počeli kopati, našli bismo prapovijest, Rim, cestu staru 2000 godina... - govori Ljubomir Gudelj Velaga, viši kustos Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, koji je vodio istraživački tim na Crljivici 2004 i 2005 godine, kada je lokalitet posljednji put istraživan.

- Lokalitet nije dovoljno istražen. Istražili smo, uredili jedan manji dio. Ukupno, groblje se prostire na oko 5000 četvornih metara te svjedoči o snažnoj, imućnoj i brojnoj onodobnoj zajednici na području današnje Ciste Velike - kaže Gudelj Velaga.
Kasnosrednjovjekovno groblje nastalo je od 14. do 16. stoljeća pokraj rimske prometnice i vrtače u kojoj je sedam bunara. U osnovi groblja dvije su prapovijesne gomile iz brončanog doba, koje su također grobnice i čuvaju ostatke pokojnika pokopanih prije otprilike 4000 godina.

- Lokalitet je često spominjan u stručnoj i popularnoj literaturi, a od 2016. upisan je na UNESCO-ovu listu zaštićene kulturno-povijesne baštine, zahvaljujući zauzimanju službenika imotskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske - govori Gudelj Velaga.
UNESCO-ovu zaštitu dobili su u paketu s jojš jednim lokalitetom u Hrvatskoj, a riječ je o Dubravki u Konavlima te 20 lokaliteta u BiH.
Zanimljivo je što su se na istom tom mjestu, nakojem su se prapovijesni ljudi ukapali, nastavili ukopi tisućama godina kasnije. Gudelj to objašnjava blizinom prometnice i prisutnošću vode.

Lokalitet Crljivica - Cista Velika, najveće očuvano nalazište stećaka u Hrvatskoj
Lokalitet Crljivica kraj Ciste Velike

Istanbul, Turska, 15. srpnja - Na 40-tom zasjedanju međunarodnih odbora kulturne baštine koji se održava u Instambulu od 10. do 20 srpnja 2016. godine, kasno poslijepodne izvješteno je da su pet novih mjesta na listi svjetske baštine. Jedno od novih mjesta je lokalitet Crljivica  - Cista Velika, najveće očuvano nalazište stećaka u Hrvatskoj što predstavlja groblja i regionalno su osebujni srednjovjekovni nadgrobni spomenici (stećci). Groblja, koji datiraju iz 12. do 16. stoljeća, polažu se u redovima, kao što je bio čest običaj u Europi od srednjeg vijeka. Stećci su uglavnom isklesani od vapnenca. Oni imaju širok spektar dekorativnih motiva i natpisa koji predstavljaju ikonografski kontinuitet unutar srednjovjekovne Europe, kao i lokalno prepoznatljiva tradicija.

Riječ je o zajedničkoj nominaciji 30 lokaliteta u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Rubrika: 
Hrvatska je za upis na Listu svjetske baštine izabrala dva lokaliteta - Cista Velika u općini Cista Provo te lokalitet Dubravka - sv. Barbara u općini Konavle. Na tim lokalitetima nalazi se 174 stećka, a zastupljena su tri tipa stećaka - ploče, sanduci i sljemenjaci od pet osnovnih među kojima su još križina i stub. Cijeli proces kandidiranja i upisa stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a traje dvije do tri godine, a trebalo bi biti završen do kraja 2014. U Dubrovniku 25. kolovoza, Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić je na konferenciji za novinare, na kojoj su sudjelovali i ministri kulture Albanije Mirela Kumbaro Furxhi i ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović, istaknula kako je predana zajednička nominacija stećaka za upis na UNESCO-vu listu Svjetske zaštićene baštine.