Arhiva sadržaja - Listopad 7, 2013

Osnivačka skupština klastera “Hrvatskog pršuta” održat će se 15. listopada u Dugopolju. Sazvao  ju je inicijativni odbor u kojemu su Željko Pilić i Vlado Prančić iz udruge “Drniški pršut” te Darko Markotić i Ante Madir iz udruge “Dalmatinski pršut”, a na nju su pozvani svi registrirani proizvođači dalmatinskog, drniškog i krčkog pršuta koji proizvode više od 90 posto svih vrsta pršuta u Hrvatskoj.

Osim njih hrvatski pršutari u Dugopolju očekuju ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu, župane iz svih četiriju dalmatinskih i iz Primorsko-goranske županije, a pozvani su još i uzgajivači svinja te predstavnici znanstvene zajednice.

Iako su inicijatori od samoga začetka ideje željeli da članovi klastera “Hrvatskog pršuta” budu i proizvođači istarskog pršuta, oni se na skupštini u Dugopolju, kako sada stvari stoje, neće pojaviti u ulozi osnivača, ali im vrata ostaju otvorena.

Dubrovnik, 6. listopada 2013. - Posljednjeg dana obilježavanja desete obljetnice UNESCO-ove Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini u Dubrovniku, plesao se najveći linđo na Stradunu. Ples je zahvaljujući 274 plesača ušao u Guinnessovu knjigu rekorda.

Sviraj Linđo, pucale ti žice da igraju momci i curice! – pjevaju mlade kad igraju u kole, a kolovođa im  odgovara 'sviraj Linđo sviraj lolo sviraj nama staro kolo' – ovim poskočicama podsjetio nas je  Stijepo Radiš iz sela Mrčeva iz udruge 'Primorski svatovi' na to kako je nastao Linđo i kako mu je izvor bila  poskočica.  
- Ovaj je događaj ustvari nastavak manifestacije Primorski svatovi koja se održava svake godine  i isto tako okupi ovoliko veliki broj plesača i svirača - kaže ponosno Stijepo. Oduševljen je također ulaskom u Guennissovu knjigu rekorda, a ovaj događaj na Stradunu emotivno je doživio jer je ponosan na korijene koje nosi.

Povodom obilježavanja 10. obljetnice UNESCO-ve konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini i svjetske konvencije Međunarodne mreže gradova i čuvara nematerijalne baštine - ICCN u Dubrovniku od 2. do 6. listopada tema skupa bila je "Mladi u očuvanju nematerijalne kulturne baštine".

Kako je istaknula autorica programa i voditelj projekta Vinka Ljubimir, cilj manifestacije je upoznati i osvijestiti mlade ljude o važnosti očuvanja izvorne kulturne baštine te ukazati na načine na koje mladi mogu izgraditi svoju budućnost kroz njeno očuvanje.

Županja - Hrvatska širi popis svojih zaštićenih autohtonih proizvoda. U pregovorima o pravima i obvezama naše zemlje nakon ulaska u EU dogovoreno je da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja moramo registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj razini oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda.

Kulen - poznata slavonska delicija i službeno je pod zaštitom. 'Time eliminiramo druge konkurente koji su mahom nelegalni ili koji pokušavaju na osnovu tuđih dodatnih vrijednosti ostvariti svoj profit. Stvar je sada riješena', kazao je Andrija Matić iz Udruge Slavonski domaći kulen.

Slavonski kulen, sada je jasno, kao autohtoni proizvod može biti samo onaj proizveden od svinja domaćih pasmina hranjenih slavonskom hranom i to najmanje tri naraštaja unatrag, koje moraju potjecati iz Slavonije od čistokrvnih ili križanih svinja. Mora biti napravljen po zaštićenoj recepturi, od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koji se nadjeva u slijepo svinjsko crijevo i 150 dana se podvrgava kontinuiranim procesima fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja.

Dobivanje certifikata, smatraju proizvođači, odrazit će se na povećanje potražnje i konkuretnosti slavonskog kulena, dat će mu određeno jamstvo kvalitete i što je najvažnije, spriječit će zloporabu imena i smanjiti ilegalno tržište slavonskog kulena. Dosadašnjih se godina, podsjeća Matić, događalo da se u prodavaonicama ili restoranima prodaje slavonski kulen koji nije vidio ni Slavoniju ni slavonsku svinju, ali ni recepturu. S obzirom na to da više nema nikakvih barijera za osvajanje tržišta, legalni proizvođači iz Udruge Slavonski domaći kulen-kulin, planiraju krenuti u promotivni obilazak većih gradova u Hrvatskoj i susjednim zemljama i pohvaliti se vrhunskom kvalitetom svojih proizvoda te pronaći nove kupce.