Arhiva sadržaja - Srpanj 2, 2012

Ove se godine u Zagvozdu po petnaesti put održava festival „Kazališni susreti Glumci u Zagvozdu“, manifestacija koju je 1997. godine u svom rodnom mjestu pokrenuo glumac Vedran Mlikota, a do danas je prerasla u svojevrstan fenomen. U malom zabiokobvskom mjestu u kome prije petnaest godina mnogi stanovnici nisu nikada ni pogledali kazališnu predstavu, dogodila se prava kazališna revolucija.

Zagvožđani su s ljubavlju prihvatili svoj festival i umjetnike, a zahvaljujući kvalitetnom odabiru programa, Zagvozd u ljetnim vikendima kada se predstave održavaju, posjećuju ne samo stanovnici okolnih mjesta, nego i publika iz gradova na obali koji imaju i svoje vlastite festivale. Na trgu ispred Doma kulture, koji danas nosi ime Trg glumaca, uz kazališne izvedbe održavaju se i koncerti klasične glazbe i jazza, nastupaju folklorne udruge, a kao popratni programi tu su i izložbe i promocije knjiga.

Povodom obilježavanja Dana općine Cista Provo iz udruge mladih Cista Provo već četvrtu godinu za redom organizira program pod nazivom „Pradidovska jeka“ u sklopu kojeg su predstavljeni stari zanati s područja Imotske krajine.

Nekada poznata Cišćanska tržnica bila je dupkom puna pjesme, narodnih nošnji, starih zanatlija. U sklopu obilježavanja dana svoje općine Udruga mladih po četvrti put, organizirala je jedinstvenu priredbu na otvorenom pod nazivom „Pradidovska jeka“, ili bolje rečeno sajam starih zanata.

Okupili su se stari zanatlije od ravne Slavonije, Virovitice, Zagorja ali i Dalmatinske zagore. Korpari, kovači, drvodjelci, tkaoci, lončari i još mnogi pokazali su razdraganom mnoštvu kako se rukama i umom stvaraju predmeti od šiblja, gline, željeza, vune. Oduševile su učenice OŠ iz Ciste Velike.

Njihova udruga Vrisak pokazala je kako se radi na tkalačkom stanu, kovač iz Virovitice kovao je potkovice za sreću, sveprisutni Jurica Tucak iz Runovića pleo je vrše i krtole, a Ivan Drlje Pajdo iz Zagvozda pokazao je kako se od drveta može čudo napraviti. Stolice, katrige, sinije, stočići. I to sve ručno bez ikakve uporabe nekih modernih strojeva.

Pjevale su u Cisti Provo Imotske Bile ruže poznata gangaška skupina, potom gangaši iz Katuna Kreševo, Zmijavaca, Sinja, Otoka, da sve ne nabrajamo. Svirali su tamburaši iz Slavonije,  Makarski marendin i njegove meštri od spize, pripremali su crni rižot. Bilo je sira, kruha, pršuta i vina, jednom riječju svega lijepoga. Bravo za mlade Cišćane.