Arhiva sadržaja - Travanj 2012

Poštovani obavještavamo Vas o održavanju 7. «Nacionalnog sajma pršuta i suhomesnatih proizvoda, s međunarodnim sudjelovanjem», koji bi se trebao održati u gradu Sinju 20. i 21. travnja 2012. godine, te Vas pozivamo na sudjelovanje u manifestaciji.

7. «Nacionalni Sajam Pršuta i suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem, Sinj 2012.»

Poštovani, ove godine kao i prethodnih započeli smo sa organizacijom i pripremama za ovogodišnji Sajam pršuta čiji ste višegodišnji sudionici, te Vam se ovom prilikom zahvaljujemo na učestvovanju, suradnji, te na izuzetnim i korektnim odnosima.
Sajam bi i ove godine pored promotivne i ocjenjivačke komponente trebao imati, revijalni i edukativni karakter, pa bi se na stručnim referatima proizvođači i posjetitelji  mogli informirati  putem stručnih predavanja s  temama  vezanim za problematiku proizvodnje i plasmana suhomesnatih proizvoda kao što je Dalmatinski pršut,  zaštita autohtonih proizvoda i oznaka kvalitete, uvođenje standarda, modeli udruživanja, tržištu, trendovima, mogućnostima kooperacije sa uzgajivačima svinja, tehnologiji proizvodnje i obrade pršuta, te programima poticaja i financiranja od strane vladinih  i drugih institucija itd.

Stećci - srednjovjekovni monolitni kameni spomenici zastupljenim su na gotovo cijelome području današnje Bosne i Hercegovine (BiH) te dijelovima Hrvatske, Crne Gore i Srbije.
Nastaju u drugoj polovici 12. stoljeća, intenzivno se klešu i ukrašavaju u 14. i 15. stoljeću, a u 16. stoljeću njihova izrada postupno nestaje.

Stećci su pronađeni na oko 3300 lokaliteta od kojih je oko 400 u Hrvatskoj s oko 4400 primjeraka, pretežito u južnim dijelovima zemlje, ponajviše pak u zaleđu dalmatinske obale.

Evidentirano je oko 70.000 stećaka na oko 3300 lokaliteta. Razlikuje se pet osnovnih tipova stećaka (ploča, sanduk, sljemenjak, križina i stub). Osnovnu umjetničku kvalitetu stećaka predstavljaju ukrasi izvedeni u dvije klesarske tehnike (plitki reljef i gravirani klesarski crteži).

Priču o stećcima u Bosni i Hercegovini i što je o njima danas otkriveno pogledajte u video prilogu:

HRT, 14. travnja 2012

Tijekom ljetovanja malo tko može odoljeti dalmatinskom pršutu ili paškom siru! Hrvatska ima podosta zaštićenih izvornih proizvoda. Vlada je pripremila zakon i o njima, prilagođen standardima Europske unije.

Status autohtonih proizvoda početkom 2012. godine

1. Registrirani proizvodi – 7 proizvoda

1. Istarski pršut - OI
2. Varaždinsko zelje - OI
3. Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak - OZP
4. Meso zagorskog purana - OZP
5. Lički krumpir - OZP
6. Krčki pršut - OZP
7. Drniški pršut - OZP

Proizvođači su jedva dočekali da se njihovi proizvodi zaštite. Među sedam zaštićenih proizvoda već su istarski, krčki i drniški pršut, Varaždinsko zelje, poljički soparnik, meso zagorskog purana, te lički krumpir. Drniškim pršutom osladila se i engleska kraljica Elizabeta 1952. na inauguraciji, pa opet pedeset godina poslije.

Kvaliteta sedam naših delicija nikad nije bila upitna, a mnogi su pokušavali napraviti slično. Zaštićena markicom europske unije, ostat će samo naša, hrvatska, netaknuta.