Zavičajni klub Imoćana iz Vukovarsko-Srijemske županije u Cisti Velikoj

Zavičajni klub Imoćana iz Vukovarsko - Srijemske županije u Vinkovcima posjetio je 25.10 2014.godine na kratko i Cistu Veliku. Autobus sa 50 putnika, zadržao sam kako bi ih upoznao sa kulturnom baštinom MOJIH PREDAKA. Da velikim slovima, jer svi Vi koji živite u Cisti to zaslužujete.HVALA VAM, jer imate razloga biti ponosni na svoju i moju Cistu.

Veliko hvala svima koji se dičite svojom i mojom Cistom. Primite pozdrave od svih putnika iz autobusa, jer su se zaljubili u u našu Cistu. Bogu hvala što dao mi je dar govora kada sam im o našoj Cisti pričao,a oni je vidili,uvjerili se i zavolili, kao i pjevači i pjevačice iz Vinkovaca koji su gostovali na poziv Frane Rojnice i svih vas koji Cistu imate u srcu. Hvala i don Danijelu, te časnoj sestri Vlasti koji su mušku pjevačku skupinu LIPA u crkvi ugostili, te ih darivali.
Pozdrav i blagoslov svima.

Tomislav Lozančić

Rubrika: 
Screen: YouTube

Splitsko-dalmatinska Turistička zajednica u utorak je u Muzeju grada Splita predstavila dva nova turistička filma koji za cilj imaju promovirati Dalmaciju kako bi se privukli gosti u pred i posezoni. "Dalmatian hinterland undiscovered beauty" promovira Zagoru, a "Central Dalmatia cultural mecca" kulturni turizam. Turistička zajednica je natječaj raspisala 16. lipnja, a nakon 30 dana odabrali su dva tima koji su izradili filmove. Oba filma, kaže Joško Stella direktor županijske TZ, platili su malo više od 130 tisuća kuna.

Film o Dalmatinskoj zagori režirao je Ivan Perić koji je režirao i prošlogodišnji pobjednički film "The heart od Adriatic".

- Snimali smo na području Sinja, Trilja, Vrlike, Vrgorca i Imotskog, a osim samih ljepota htjeli smo prikazati i brojne aktivnosti kojima se turisti mogu baviti. Da ne bude sve klasično, ove smo godine uveli i glumce, a cilj nam je bio da turisti mogu prepoznati sebe u situacijama koje se prezentiraju u filmu - kazao je Perić.

22. studeni 2014, Grude - Jučer je u Grudama (BiH) održano tradicionalno natjecanje u kuhanju raštike "Raštikijada 2014." Po riječima Tome Marića, vlasnika imanja gdje je održana Raštikijada, manifestacija se održava već treću godinu zaredom i u njoj je učestvovalo 15 ekipa.
"Cilj manifestacije je popularizacija raštike kao našeg autohtonog jela, njeno vraćanje na jelovnike domova i restorana, pronalaženje najboljih recepata za kuhanje raštike i svakako druženje i zabava", istaknuo je Marić.

Bašćinski glasi - Tradicionalni susret klapa u Rijeci

Susret klapa „Bašćinski glasi“ jedina od rijetkih klapskih manifestacija uz Omiški festival koja je održala tradiciju dugu sada već 22 godine te se s ponosom identificira kao program očuvanja hrvatske kulturne i glazbene baštine čiju su vrijednost od samog početka prepoznali Grad Rijeka, matična Županija te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, ali i brojne klape koje nastup na ovom susretu smatraju prestižem u koncu sezone.

Da je riječ o zaista posebnoj manifestaciji koja baštini hrvatski identitet dokazuje i činjenica da sve klape koje nastupaju svoj repertoar izvode a capella (bez pratnje instrumenata), a takav način pjevanja u Dalmaciji i u hrvatskim mjestima uz more seže još u 15. ili 16. stoljeće.

JEDINSTVEN PIJETET ŽRTVI VUKOVARA

Mandarića momci iz Ciste Velike, sve redom veliki hrvatski domoljubi u Cisti Velikoj, zaselak Mandarići na jedinstven način odali dužnu poštu žrtvama Vukovara. Vatrom koja se pali kombinacijom pepela i lož ulja na cijelom su brdu ispisali vatrenim kuglama VUKOVAR.

Prvi put su ovaj jedinstveni i veličanstveni čin MANDARIĆA MOMCI napravili za Badnju večer 2013 i na 23. obljetnicu stradanja Vukovara.

U Cisti Velikoj se vjekovima gaji stari napjev GANGE koju je u zadnjih nekoliko godina ponovno oživio Frane Rojnica uz već popularnu Gangu i bukaru

Nudimo Vam i nekoliko stihova (napjeva) gange u kojoj su opjevali Vukovar.


Vukovaru, u srcu te nosim,
spomeniče, tobom se ponosim!
Živi spomen naroda si svoga,
pravi primjer roda junačkoga!
Svaka kaplja zakletva je tajna,
svaka žrtva jedna zvijezda sjajna!
Živi vječno grade-spomeniče,
slava tebi, hrvatski vojniče!
N.J.K.

Imam prijedlog, nisu besmislice,

produbiti dno od bukarice!

 

Pa kad nagnem da me želja mine,

za lipotom naše didovine!

 

Još kad skupim svoja (tri) pajdaša,

zaorit će stara pisma naša!

 

Iz dna srca i junačke snage,

zazvonit će riči naše grude!

 

Još  kad vidim da me Mara sluša,

puknit će mi i tilo i duša!

 

Bukarice, moram te zatopit,

al' ću prije crno zlato popit!

 

Malo manje nego lipu Maru,

volin vino i svoju bukaru.

 

Rubrika: 

Zavičajna udruga Sveti Ivan Ričice – Zagreb organizira Ričičko-podbiljsku noć u petak 24. listopada od 20 h. Druženje će se održati u restoranu R (Rudeška cesta 25, Zagreb), a prije zajedničke večere slavit će se sveta misa u crkvi sv. Ane u Rudešu (Topolnica 6) s početkom u 19 h.
Uz domaću trpezu, bogatu tombolu, gangu, šijavicu i ostale kulturno-zabavne sadržaje, za dobru atmosferu pobrinut će se grupa LOCO, stand up komičar Tin Sedlar, guslar Ivan Matišić i gosti iznenađenja.

Smrklo se, a mi dica smo se još igrali oko kuća. Nikad dosta igre! Dobro nan je  doša mrak jer smo se igrali sakrive. Unaprid smo znali di je ko sakriven. Osobito simpatije.Ne znan koga smo zavaravali, sebe ili tragače. Svakako, svi bi na kraju bili zadovoljni, oni što su nas našli, a mi što smo se snašli.
Mater je povirivala samo da zna di smo, ali jon je bilo ža spratit nas u kuću s onin džangrizavin didon. Niko mu ništa nije smija. Morali smo sidit “ko po špagu” i “ne činit se živi”. Tako nan je mater naredila. Slušali smo njegove govore koji su bili uvik isti i održavali autoritet glave kuće. A bija je i glavar sela. Vlast. Drža se velik i važan. A što je najgore -i lip! A to zadnje je najmanje bija.

Vrgorac, 13. studeni 2014. - Skupilo se staro i mlado sa svih strana, od Kozice, Zavojana, Stilja do Draževitića, kako bi odali počast kozi i lozi koje su kroz povijest hranile. Došli su tu svi vrgorački proizvođači domaće hrane i proizvoda: pčelari, proizvođači slastica, vinari…

Najveći šušur i gužva bila je oko štanda Sisoje Majić, gdje su se okupili sisavci iz Majića i Ravče uz moto: “Alkoholizam nije bolest, to je tradicija.“ Darko Jelavić brinuo se o kotlima, da rakija bude prava, mjerio gradaciju, bacao “ludušu“, dok je Željan Govorko Đeki rezao pršut od Brzoga i uz pomoć Snježana Trlina i Ante Pranića dijelio prolaznicama.

Stranice