Alka

U Sinju, unutar starih zidina Alkarskih dvora, u tijeku je izgradnja Muzeja Sinjske alke, jednog od najvećih i najmodernijih muzeja u Hrvatskoj. Impozantna alkarska povorka u naravnoj veličini, originalna oprema, pucanj mačkula, topot konja, rapsodija boja i zvukova, tek je dio muzejskog postava. Prijenos otvaranja Muzeja Sinjske alke, uz Vučedol najveće hrvatske muzeološke investicije, moći ćete pratiti na HRT-u.

Mlada magistrica sociologije, etnologije i kulturne antropologije Marija Lozo, izišla nam je ususret za intervju. S Marijom smo progovorili o situaciji i problemima u društvu, politici, kulturi, a dotakli smo se i teme o jednom zabavnom kvizu koji je nedavno krenuo u jednom poznatom imotskom kafiću. Više o svemu pak u sljedećim redovima… Vaše ime u medijskom prostoru prilično je poznato, ima Vas i u vedrijim i u nešto tmurnijim temama ?
Rubrika: 
Humanitarni koncert, 19. travnja 2015. u 17:00 sati


Pozivamo vas sve na humanitarni koncert, 19. travnja 2015. godine u 17:00 sati. u župnu crkvu sv. Jakova, Cista Velika

Nastupaju zborovi, učenici i nastavnici

Osnovne škole "Ivan Goran Kovačić" - Cista Velika
Glazbena škola "Dr.fra Ivan Glibotić" - Imotski
Organizator: Župa sv. Jakova - Cista Velika

Veselimo se vašem dolasku!

 

U jednoj od najzanimljivijih borbi prve od ukupno četiri bikijade koje će se kroz ovu godinu održati u općini Šestanovac, bik Brizan u vlasništvu Tonća Mandušića pobijedio je aktualnog šampiona Hrvatske u teškoj kategoriji, Zekonju od Vinka Mamuta.

U neizvjesnoj borbi, a uz frenetičnu podršku oko tri tisuće posjetitelja seoske koride koja se u organizaciji Mesne industrije Šakić održala u Santrića avliji točno na izlazu s autoceste u Šestanovcu, Brizan je poput starog i iskušanog megdanđije oduzeo titulu dosadašnjem hrvatskom prvaku Zekonji.

Po samom samaru brda vodi Križni put
Sat i po hoda (to mi je posebno drago)
Kod velike gomile iznad Ljubičića
Križ počiva i narod se moli
Nama djeci se žuri pa trčimo naprijed
Hotimice gazimo drače bosi
I nitko neće reći boli
Jer svi mi vjerujemo materi
Na ovaj dan rana se neće pozlediti

Marko Bitanga

(Stavio na uvid: Štovatelj i promicatelj poezija Marka Bitange, Prof.dr.sc. Branko Marinović)

Ovogodišnji korizmeni pastirski pohod župama Imotske krajine biskup splitsko-makarski Marin Barišić započeo je u župama Cista Velika i Dobranje. U nedjelju je predvodio misu u našoj crkvi. Nakon mise vjernici su mu predali prigodne poklone među kojima su bili odljevi stećka s nekropole Crljivica i tlocrta arheološkog lokaliteta Crkvine.

Rubrika: 

Izuzetno loša prošla poljoprivredna godina natjearala je zadrugare iz Braniteljske poljoprivredne zadruge Imoćanka na razmišljanje o novim projektima. Tako su došli na ideju da imotski raštiku plasiraju na tržište.

Tržište je premalo, ponude su prevelike. To sve skupa smanjuje cijenu. Tražimo što bi se moglo isplatiti ljudima u Imotskom i u čitavoj Zagori. To je upravo raštika. Ona je zdrava, nutritivno izuzetno kvalitetna, ali malo prepoznata. Svi ju imamo, ali ju nitko ne prodaje - izjavio je Teo Klapirić, upravitelj BPZ Imoćanka.

Divice moja pričista ne daj krupu
Da ostanu zdrave uši duvanu u Krnjuši
i na Bilobrigu i na Badnjinama
Zrno da zajedri u mladim lozama na Paljici

I Gospe moja krava da mi se oteli navakat
Tvrtko mi crče za sirom i mlikom
I još Gospe počen pulastrice da mi pronesu
Devet ih imam uredne su
I Gospe moja voćke da ponesu isprid kuće
U škrinji više nema berekin mali pokupi

Rubrika: 

Nekad davno nije se za svaku stvarčicu išlo k liječniku, lomove i uganuća rješavali su kostolomci, a fibre travari. Pune ruke posla imale su tkalje koje su pripravljale darove za svadbene svečare, a još više kovači. Ma, tko je mogao zamisliti život bez konjske potkove, srpa za polje ili sjekire? Nekad su cijela sela bila poznata po izradi glinenih lonaca, a do Bosne se znalo da u tom i tom našem selu, s toliko dimova, živi onaj što radi najbolje balote na svijetu.

A danas? Kako koji starac umre, kuća se zatvara, sela umiru. A s njima i stari zanati. Tu i tamo ostao je još koji narodni profesionalac koji se opire tvornicama, računalima, proizvodima jeftine radne snage s Istoka. A što kada on ode, tko će našu tradiciju sačuvati? Ima li šanse da se ovo znanje, s kolina na kolino prenošeno, zaštiti kao kulturno dobro? Nešto naše. To i te kako tišti bračke Doljane, a među njima i njihova jedinog samardžiju Đanija Gospodnetića.

Rubrika: 
Petar Rodić
Tisućljeće od spomena

Kada se spomenu Poljica, svima najčešće prvo padne na pamet soparnik. Naravno, osim spomenute delicije, koja je uvrštena na listu zaštićenih kulturnih dobara, Poljica imaju bogatu kulturnu povijest i poznata su po svojoj prirodnoj ljepoti. Kada se spominje povijest ovoga kraja, valja posebno istaknuti važnost Poljičkog statuta koji je bio kodeks poljičkog običajnog prava, zakon po kojem se živjelo stoljećima.

Rubrika: 

Stranice