Serija poštanskih maraka koja čuva hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu

Zagreb, 17. srpnja 2015. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 27. srpnja seriju maraka Hrvatska nematerijalna kulturna baština. Motivi su serije Sinjska alka, kastavski zvončari, bećarac i klapsko pjevanje. Svi ovi motivi uvršteni su na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Autor je maraka Orsat Franković, dizajner iz Zagreba. Mario Romulić autor je fotografija bećarca i zvončara, Ivo Pervan Sinjske alke, a fotografija klapskog pjevanja potječe iz arhive festivala Aklapela. Marke su izdane u arčićima od osam maraka te u zajedničkom arčiću od četiri marke i pet privjesaka. Nominalna vrijednost maraka je 3,10 kuna. Naklada maraka iznosi 100 000 primjeraka po motivu, a naklada arčića je 15 000 primjeraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a žig prvog dana bit će u uporabi 27. i 28. srpnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Sva izdanja maraka mogu se kupiti i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte na adresi www.epostshop.hr.
 
Sinjska alka viteška je igra simbolično vezana uz oslobođenje Sinja od osmanlijske vlasti 1715. godine. Alka je naziv za natjecanje i metu. Alku čine dva koncentrična kruga međusobno spojena i podijeljena u tri jednaka dijela. Svi natjecatelji gađaju dva puta, a u trećoj utrci sudjeluju samo najbolji. U igri sudjeluje najmanje jedanaest, a najviše sedamnaest alkara. Nositelj je aktivnosti održavanja i prenošenja tradicije alke Viteško alkarsko društvo iz Sinja. Alka se održava nedjeljom svake godine u prvoj trećini kolovoza.
 
Godišnji pokladni ophod zvončara s Kastavštine – Zvončari su zakrabuljeni ili preodjeveni sudionici pokladnih ophoda koji se izvode u zimskom razdoblju, sve do zadnjeg pokladnog dana – utorka prije Pepelnice. U ophodima zvončara sudjeluju samo muškarci zakrabuljeni u maske i oglavlja, odjeveni u prugaste plavo-bijele majice i bijele hlače te ogrnuti u ovčje kože s krznom okrenutim prema van preko kojih je pojas s privezanim jednim ili trima zvonima. Krećući se na različite načine koji traže tjelesnu izdržljivost, zvonima proizvode zaglušujuću buku po kojoj su ti pokladni likovi i dobili naziv – zvončari.
 
Bećarac Slavonije, Baranje i Srijema najpoznatiji je i najrašireniji tradicijski vokalno-instrumentalni napjev s pomoću kojeg se uspostavlja komunikacija, izražavaju misli i osjećaji koje nije pristojno izricati običnim govorom. Smatra se da je ovaj način pjevanja potekao iz, tzv. noćnog muškog pjevanja, koje je zabilježeno krajem 19. stoljeća. Naziv za ovaj glazbeni oblik uobičajio se polovinom 20. stoljeća od riječi bećar, turskog podrijetla, koja označava veseljaka, mladića, samca, obično neženju, sklonog životu bez obveza uz puno zabave. Obično se izvodi natpjevavanjem dvojice ili više pjevača koje prati instrumentalna glazba.
 
Klapsko pjevanje specifična je vrsta skupnog pjevanja karakterističnog za Dalmaciju i Hrvatsku. Smatra se da je ovakav način pjevanja oblikovan sredinom 19. stoljeća u Dalmaciji. Na oblikovanje klapskog pjevanja djelovao je gregorijanski koral, crkveno pučko i glagoljaško pjevanje, mediteranska, posebice talijanska glazba. Klapska je pjesma napjev koji se pjeva bez instrumentalne pratnje troglasno ili četveroglasno. Tekstovi pokrivaju širok raspon tema iz svakodnevnog života, kao što su ljubav, priroda i obitelj.