Lički krumpir zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla

U Službenom listu Europske unije od 30. rujna 2015. objavljena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1738 od 21. rujna 2015. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla - Lički krumpir.

Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa i Baranjskog kulena još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu, objavljeno je službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Proces zaštite naziva „Lički krumpir“ (ZOZP) započeo je u srpnju 2011. godine, kada je Udruga proizvođača Ličkog krumpira podnijela  Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Lički krumpir“. Ministarstvo poljoprivrede je u studenom 2011. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv „Lički krumpir“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Lički krumpir“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Provedbene Uredbe Komisije, naziv „Lički krumpir“ upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Zaštita proizvoda „Lički krumpir“ temelji se na njegovoj kvaliteti koja proizlazi iz specifičnosti uzgojnog područja i na njegovom ugledu vezanom uz dugu tradiciju uzgoja. Proizvodnja „Ličkog krumpira“ obuhvaća zemljopisno područje Like. Lika je kontinentalna regija u jugozapadnoj Hrvatskoj, a nalazi se u dvije administrativne regije i to najvećim dijelom u Ličko-senjskoj županiji i manjim dijelom u Zadarskoj županiji. Za proizvodnju „Ličkog krumpira“ koristi se sjemenski krumpir sorata Desire, Bintje ili Viktorija ili drugih sorata sličnih karakteristika čiji sadržaj suhe tvari iznosi minimalno 19%. Ima glatku do hrapavu ljusku, pokožica je žute do smeđe ili crvenkaste boje, a boja mesa gomolja je svijetlo bijele do žute boje. Veličina gomolja je minimalno 35 mm te je duguljasto ovalnog oblika. Okus Ličkog krumpira je specifičan – brašnast odnosno prhak upravo radi većeg postotka suhe tvari, koji je zbog specifične klime područja Like još izraženiji, te čini Lički krumpir posebnijim u odnosu na krumpire proizvedene u drugim područjima. Povoljne prirodne uvjete za uzgoj „Ličkog krumpira“ iskoristili su stanovnici područja Like koji na tom području ima dugu tradiciju uzgoja, a postao je i glavna prehrambena namirnica koja je zamjenjivala kruh.

Kako ga razlikovati od ostalih u trgovini?

Jednostavno. Lički krumpir se ne pere prilikom skladištenja tj. uvijekima čestice zemlje na sebi.