Vijesti

Županja - Hrvatska širi popis svojih zaštićenih autohtonih proizvoda. U pregovorima o pravima i obvezama naše zemlje nakon ulaska u EU dogovoreno je da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja moramo registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj razini oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda.

Kulen - poznata slavonska delicija i službeno je pod zaštitom. 'Time eliminiramo druge konkurente koji su mahom nelegalni ili koji pokušavaju na osnovu tuđih dodatnih vrijednosti ostvariti svoj profit. Stvar je sada riješena', kazao je Andrija Matić iz Udruge Slavonski domaći kulen.

Slavonski kulen, sada je jasno, kao autohtoni proizvod može biti samo onaj proizveden od svinja domaćih pasmina hranjenih slavonskom hranom i to najmanje tri naraštaja unatrag, koje moraju potjecati iz Slavonije od čistokrvnih ili križanih svinja. Mora biti napravljen po zaštićenoj recepturi, od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koji se nadjeva u slijepo svinjsko crijevo i 150 dana se podvrgava kontinuiranim procesima fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja.

Dobivanje certifikata, smatraju proizvođači, odrazit će se na povećanje potražnje i konkuretnosti slavonskog kulena, dat će mu određeno jamstvo kvalitete i što je najvažnije, spriječit će zloporabu imena i smanjiti ilegalno tržište slavonskog kulena. Dosadašnjih se godina, podsjeća Matić, događalo da se u prodavaonicama ili restoranima prodaje slavonski kulen koji nije vidio ni Slavoniju ni slavonsku svinju, ali ni recepturu. S obzirom na to da više nema nikakvih barijera za osvajanje tržišta, legalni proizvođači iz Udruge Slavonski domaći kulen-kulin, planiraju krenuti u promotivni obilazak većih gradova u Hrvatskoj i susjednim zemljama i pohvaliti se vrhunskom kvalitetom svojih proizvoda te pronaći nove kupce.

Rubrika: 

Vrlo aktivna kulturno-umjetnička udruga “Ujević” iz Krivodola, koja brižno čuva naslijeđe svojih starih i poznatih predaka, organizirala je drugo znanstveno-stručno savjetovanje na temu “Kulturno naslijeđe Ujević”. Supokrivitelji ovoga savjetovanja, održanog u Krivodolu, jesu Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Knjižnica grada Zagreba, te Knjižnica Tina Ujevića.
Teme savjetovanja bile su interdisciplinarne i okupile su više od trideset stručnjaka iz zemlje i inozemstva.

- Znanstveni skup okupio je mnoge stručnjake, kolege sa Sveučilišta iz Zagreba. Svi oni govorili su o raznim temama s ciljem očuvanja kako baštinskog, tako i kulturnog naslijeđa, ne samo imotskog kraja, nego i naše domovine. Ono najvrjednije, kao i na prvom našem znanstvenom skupu od prije nekoliko godina, svakako je izlazak drugog Zbornika u kojemu su sadržana sva predavanja stručnjaka sa savjetovanja.

Nije tajna da su mnogi autori i moji osobni prijatelji i kolege, a mnoge teme na kojima su oni radili svoja istraživanja plod su višemjesečnog, često i zajedničkog poticajnog rada. Posebna zahvala i mladim znanstvenicima koji su sudjelovali na savjetovanju.

Rubrika: 

Zaseok Mucići  u Zagvozdu. Rano je jutro, Biokova  na dohvat ruke  već okupana suncem. U zaseoku, za divno čudo prava živost. I mlado i staro i oni koji su ostali na starim ognjištima i oni koji dođu vikendom iz Makarske i Splita, ali i oni  na ljetnom odmoru.

„Događaj je to veliki, javlja nam mobitelom, alfa i omega Glumaca u Zagvozdu, Vedran Mlikota. Dođite i slikajte i pišite, kako se iz staroga baula i škrinje u Mucićima vade stare navade. Vrše se žito na gumnu nakon više od trideset godina, bit će zanimljivo“, referirao je Mlikota.

I doista, ispod živopisnog zaseoka – živost. Tamo su tri stara gumna (okrugli teren omeđen kamenjem gdje se vrši žito op-a.), jedan do drugoga. Ima ih još dva, ali baš kao i ove, zaposjela ih trava i troskot. Davno, već davno, unazad trideset i kusur godina tu su vrijedni Zagvozđani posljednji put vršali, ječam, pšenicu i zimicu. A prije toga desetljećima unatrag. Pitomi  mali doci i dočići uz samo podnožje Biokove hranili su svojom plodnom zemljom generacije kako iz Mucića, tako i Brzica, Drljića i drugih zaseoka Zagvozda. Danas je na njima korov, trava zaborava.

U subotu je u Slivnu kod Imotskog bio pravi praznik baštinskog naslijeđa Imotske krajine i Dalmatinske zagore. Najveći sabor pjevača gange, svirača na guslama i diplama na prostorima Imotske krajine, okupio je više od pet tisuća ljudi te stotinjak onih koji su se  došli okušati u pjesmi i svirci. Čak 13 grupa pjevača, devet grupa pjevačica te dvije dječje grupe koje su pjevale gangu, pet guslara i jedan diplar. Pravo malo bogatstvo folklora Imotske krajine, ali i dijela Zapadne Hercegovine.

Organizator udruga žena „Slivanjka“ iz Slivna, najaktivnija ženska  ruralna udruga naše županije, maestralno je organizirala ovaj Ganga fest.

Sve je započelo Lijepom našom, a potom i pozdravnom riječju mjesnog župnika fra Zorana Jonjića i izaslanika župana Ževrnje, pročelnika za gospodarstvo naše županije Anđelka Katavića, koji je biranim riječima  pozdravio brojne sudionike ovoga lijepoga narodnoga skupa.

Povodom Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Klub Ciste Velike i prijatelja – Zagreb i Udruge hrvatski branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, pod pokroviteljstvom i sponzorstvom Grada Zagreba, Županije zagrebačke i Županije splitsko-dalmatinske, Grada Zaprešić i drugih, po sedmi put priredili su smotru gange, rere, bećarca i tradicijskih glazbala i tradicijske igre "Uz gangu i bukaru", u subotu 10. kolovoza, na lokalitetu Zadužbina u Cisti Velikoj.

Do sada je smotra uključivala manifestaciju "Uz gangu i bukaru", koja je bila usmjerena na revitalizaciju i revalorizaciju hrvatske tradicijske kulture i tradicijskog načina životu, uz nastupe pjevača tradicijskih oblika pjevanja (gange, rere, ojkalice), svirača tradicijskih instrumenata, nastupa amaterskih kazališnih družina koje su predstavljale načine 'na koji se nekad živjelo', pjesničkih i književnih večeri hrvatskih književnika, radionice snimanja na temu etnografske baštine Hrvatske…

Ove godine smotra se održala pod nazivom "Spoj hrvatskog sjevera i juga" koji je usmjeren na očuvanje hrvatske tradicijske kulture i tradicijskog načina života, te je prepoznat kao povratak domu i ognjištu od kud je sve krenulo, kao i prošlih godina nastupili su kulturno-umjetnička društva, gangašice i gangaši svih dobnih skupina, te svirači tradicijskih instrumenata iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine.

Kako i priliči njegovanju tradicije i običaja, u petak 9. kolovoza (dan prije) i u subotu 10. kolovoza, uoči Smotre, održala su se sportska natjecanja u drvenim balotama, kamena s ramena i drugim igrama. Pobjednici turnira u balotama bili su balotaši iz Biorina. Voditelj sportskih natjecanja bio je Ivan Čubelić.
 

Stranice