Vijesti

Nakon više od tri godine rada, Bosna i Hercegovina danas je na najboljem putu da se usuglasi stav u vezi  nominacijskog dosjea i plana upravljanja nad stećcima u BiH.

Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović,  ističe da će se time ispuniti prvi uvjet, kako bi se s  tri države, Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom, još jednom „prešao“ cijeli dokument i pripremio za konačnu predaju UNESCO-u na odlučivanje.

”Nakon veoma ozbiljnog višegodišnjeg rada danas je s uspjehom završen onaj dio posla koji se odnosi na usuglašavanje zajedničkog dokumenta na nivou Bosne i Hercegovine za nominaciju stećaka na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine – istaknuo je i ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Goran Mutabdžija.

Rubrika: 

ZAGREB, 5.. siječnja 2014. - Hrvatski kulturni identitet je bogat i raznolik, uvelike se oblikuje stihijski, njime se politički manipulira, a o njegovom osmišljenom upravljanju ovisit će hrvatska budućnost, to je jedan od mogućih presjeka Hinine ankete na koju su odgovarali stručnjaci i voditelji istaknutih kulturnih institucija nakon polugodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Aktualno stanje

Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić smatra da je hrvatski kulturni identitet u velikoj mjeri definiran pripadnošću zapadnoj civilizaciji te srednjoeuropskom i mediteranskom kulturnom krugu. Najsnažnije ga je oblikovala katolička vjera i tradicija, što je u dijelu populacije danas više kulturološko nego vjersko pitanje. Obilježava ga za europske prilike neobično velika unutarnja raznolikost.

Nema sumnje da je jezik glavna odrednica i zadnje utočište identiteta, koji za europske prilike ima natprosječnu dijalektološku razvedenost, dodaje predsjednik HAZU-a i zaključuje: "Nijedan od dijelova koji čini tu raznolikost ne prihvaća da ga se uvrštava u bilo koji drugi nacionalni okvir nego u hrvatski".

Rubrika: 

Cista Velika, 24.prosinca 2013. - U svojih 27 zaselaka mještani Ciste Velike dočekali su Badnju večer-Badnjicu na tradicionalan način paleći vatre po okolnim brdima sa kuglama napravljenim od pepela i lož ulja.

Za ovaj veličanstveni događaj mladi iz svakog zaseoka se zajedniči pripremaju za paljenje vatri spuštajući se sa brda prema kućama i središtu sela nastojeći vatrom prikazati dolazak Božića.

U svim zaseocima je gorjelo više nego prethodnih godina. Specifičnost ove godine dogodila u zaseoku Rojnica koji su prvi put prikazali sliku Svete Obitelji napravljene od vatrenih kugli i zaseoku Mandarići koji su napisali veliki natpis Vukovar sa vodotornjem u sredini.

Mnogobrojni putnici i prolaznici državnom cestom D60 su se zaustavljali i divili jedinstvenoj čestitki upućenoj iz Ciste Velike, a namjenjena cijelom hrvatskom puku i Rimokatolicima diljem cijelog svijeta.

Običaj paljenja vatrenih kugli i badnjaka pogledajte u 


Prizor proslave Badnjice u Cisti Velikoj zasigurno će vas zadiviti i zainteresirati, te i ove godine možete pogledati na HRT3 (treći program HRT-a) 21. prosinca u 08.30 sati. i u emisiji Društvena mreža HRT1, 23.12.2013. u 14.4 sati.

Svaki narod, svako mjesto ima svoju zavičajnu baštinu, bilo u govoru, narodnim  nošnjama ili običajima koje njeguju prenoseći ih s koljena na koljeno u cilju očuvanja kulturnog bogatstva i vlastitog identiteta. Cista Velika, smjestila se u srcu Dalmatinske Zagore, na zapadnom dijelu Imotske Krajine. Naselje udaljeno oko 18 km od Trilja i tridesetak kilometara od Imotskog ima 27 zaselaka, a  specifično je po slavljenu Badnjaka, ili kako  se ondje naziva Badnjica.

Mještani sela, zajednički rade pripreme za veličanstvene običaje Badnje večeri. Mladi iz svakog sela okupljaju se za pripremu paljenja vatri što je jedinstven običaj u Republici Hrvatskoj.

Dugo se pravi smjesa od mješavine pepela (luga) i lož ulja dok bi se pripremila za paljenje. Mladići rukama od te smjese formiraju kugle koje se postavljaju duž sela s razmakom oko jednog metra.  Skoro svako selo u Cisti ima križ na brdu, pa se kugle postavljaju na putu do križa i oko njega.

Stranice