Tradicija

Prominske igre

Drniš, 30 travnja 2014. - U četvrtak, 1. svibnja 2014. iz središta Oklaja u 14 sati i 30 minuta svečanim mimohodom natjecatelja uz pratnju drniškog Gradskog puhačkog orkestra otvaraju se tradicionalne Prominske igre. Prve su održane za Praznik rada 1949. godine i od tad su promijenile više datuma održavanja i sad ponovo vraćene na prvosvibanjske svečanosti. Svih tih godina, pa i u vrijeme rata kadu su se održale u sklopu trogirskog hotela „Medena" gdje je većina Prominjaca bila u prognaništvu , smisao je ostala ista – zabaviti se, ne zaboraviti na tradicijska nadmetanja, te pokazati snagu i sportska umijeća kršnih Prominjaca.

U organizaciji Općine Promina ove godine zamišljene su kao višednevna manifestacija koja je započela izložbom starih fotografija i novinskih isječaka vezana uz "Prominske igre" i prikazivanjem dokumentarnog filma „Smijeh pod Prominom" iz 1975. godine koji prikazuje život Prominjaca u to doba. Dio prednatjecanja u balotama i malom nogometu već je održan ,a središnja će se odvijati sutra od 15 sati na prostoru hipodroma na prostoru između Oklaja i Suknovaca.

Sutra natjecanja započinju utrkom biciklista, nastavljaju se utrkama juniora, seniora i veterana .Tu su još natjecanja u bacanju kamena s ramena, šijanju, u balotama za žene i muškarce ,te finale malonogometnog turnira. Najatraktivnija ostavljena su za kraj, utrke na magarcima i konjima.

Ima jedna: „gango moja i ti si pri kraju… mi smo zadnji koji te pivaju.

Koliko god istine bilo u ovim stihovima, sinoćnja Večer gange, gusala i Igre prstena u Eco-selu  Grabovica, koja je održana pod pokroviteljstvom ministra kulture HBŽ Petra Galića i načelnika općine Tomislavgrad, nas vodi na suprotan zaključak.

Naše pjesme su i te kako žive, što nam je pokazala i odlična posjećenost od oko 300 ljudi, i atmosfera u kojoj se slušala svaka riječ i komentirala izvedba, bilo najstarijih gangaša, bilo najmlađeg guslara Ivana Vidića iz Čapljine, koji je sa svojih 10 godina starosti i zavidnom vještinom još jednom dao do znanja da je naša nematerijalna baština u dobrim rukama.

Nastupilo je 10 ekipa gangaša i 7 guslara iz Livna, Tomislavgrada, Posušja, Širokog, Čapljine, Imotskog, Zagvozda, Splita i ostalih mjesta poznatih po vrsnim gangašima i guslarima. Osim njih, priređena je i partija u Igri prstena za koju se pobrinula Udruga igrača prstena iz Rame. Njihovi protivnici iz Sarajlija nisu imali prevelike šanse protiv iskusne ekipe iz Rame, no ovo je bila sjajna prilika da se prisjetimo jedne stare, i već zaboravljene razbibrige.

U pršutani “Pršut Voštane” u Voštanima u čevrtak je splitska tvrtka “Biotehnikon” završila prvo certificiranje proizvodnje “Dalmatinskog pršuta” započeto prije godinu dana. Prvi pršuti s takvim certifikatom pojavit će se na tržištu za desetak dana.

Tvrtka “Biotehnikon” za provedbu certificiranja mesa i mesnih prerađevina ima ovlasti Ministarstva poljoprivrede i akreditirana je od strane Hrvatske akeditacijske agencije. O certificiranju proizvoda “Dalmatinski pršut” ugovor s tvrtkom “Biotehnikon” potpisala je Udruga “Dalmatinski pršut” koja okuplja najveći dio registriranih proizvođača ove delicije.

Certificiranje obuhvaća kompletni postupak proizvodnje pršuta, od klanja, soljenja, pritiskanja, dimljenja, sve do konfekcioniranja i otpremanja kupcima. Poslije tvrtke “Pršut Voštane” iz “Biotehnikona” će certificirati ostale proizvođače iz Udruge “Dalmatinski pršut”.

Dugopolje, 15. listopada 2013. - U Dugopolju je osnovan klaster "Hrvatski pršut", koji će okupljati dalmatinske, istarske i krčke proizvođače pršuta radi zaštite njihovih interesa, a na osnivačkoj skupštini ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je podupro utemeljenje klastera ističući da će on biti partner Ministarstvu u rješavanju teškoća vezanih uz proizvodnju pršuta.

"Najvažnija je činjenica da će proizvođači pršuta udruženi u klaster bolje pripremiti projekte za korištenje financijskih sredstava iz EU fondova", istaknuo je ministar Jakovina. Također će se proizvođačima pršuta zajedničkim nastupom omogućiti bolji plasman njihovih proizvoda te veću dodanu vrijednost, korištenje novih tehnologija i nabavu repromaterijala za proizvodnju.

Zaseok Mucići  u Zagvozdu. Rano je jutro, Biokova  na dohvat ruke  već okupana suncem. U zaseoku, za divno čudo prava živost. I mlado i staro i oni koji su ostali na starim ognjištima i oni koji dođu vikendom iz Makarske i Splita, ali i oni  na ljetnom odmoru.

„Događaj je to veliki, javlja nam mobitelom, alfa i omega Glumaca u Zagvozdu, Vedran Mlikota. Dođite i slikajte i pišite, kako se iz staroga baula i škrinje u Mucićima vade stare navade. Vrše se žito na gumnu nakon više od trideset godina, bit će zanimljivo“, referirao je Mlikota.

I doista, ispod živopisnog zaseoka – živost. Tamo su tri stara gumna (okrugli teren omeđen kamenjem gdje se vrši žito op-a.), jedan do drugoga. Ima ih još dva, ali baš kao i ove, zaposjela ih trava i troskot. Davno, već davno, unazad trideset i kusur godina tu su vrijedni Zagvozđani posljednji put vršali, ječam, pšenicu i zimicu. A prije toga desetljećima unatrag. Pitomi  mali doci i dočići uz samo podnožje Biokove hranili su svojom plodnom zemljom generacije kako iz Mucića, tako i Brzica, Drljića i drugih zaseoka Zagvozda. Danas je na njima korov, trava zaborava.

Stranice