Nijemo kolo u svjetskoj kulturnoj baštini

Nijemo kolo je moguće očuvati za daljnje generacije
UNESCO-ov odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine odlučio je u nedjelju na skupu na indonezijskom otoku Baliju dodati na UNESCO-ov popis nijemo kolo iz Dalmatinske zagore.

O nijemom kolu
Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore jedinstveno je po načinu izvođenja. Bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj, kad ona postoji (svirka u tradicijski instrument diple, mijeh, tipa gajdi ili specifičan način pjevanja u malim skupinama potresanjem glasa – rera, ganga, vojkavica), jedino se na području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru.

U nijemom kolu svaki plesač izvodi svoj korak, poskakujući u zatvorenom kolu ili hvatajući se u par, šećući neko vrijeme i vodeći svoje partnerice, po jednu ili dvije, da ih svi prisutni mogu dobro pogledati. Zatim opet snažno poskakujući s jedne noge na drugu, povlači istovremeno partnerice, isprobavajući javno njihovu vještinu, naizgled bez određenih pravila, spontano, ovisno o raspoloženju i trenutnoj želji za isticanjem pred drugima ili želji za zajedničkim snažnim i impresivnim kretanjem kola kad se hvata s ostalima u to šuplje kolo. Zbog međusobnih razlika u izvedbi strukture i koraka kola u pojedinim selima, ovo je kolo osnovni marker lokalnoga identiteta prema kojem se stanovnici pojedinih sela, uz ostale elemente kulturne baštine, međusobno razlikuju.
Zajednička karakteristika tog plesa izvedba je bez glazbene pratnje čime je prepoznatljivo na cijelom području Dalmatinske zagore, ali i šire. Na širem području izvodi se isključivo u kolu, pa je zato upravo izvedba kola na području Dalmatinske zagore specifična u odnosu na šire područje (Lika, otoci zadarskog i šibenskog arhipelaga, Ravni Kotari, susjedna država FBiH). Tijekom posljednjih dvadesetak godina, od sredine 1980-ih, na području grada Sinja i okolice, ovo je kolo oblikovano u scensku koreografiju pa su mu time figure i pokreti ujednačeni i fiksirani – svi izvođači istovremeno izvode iste figure (geste rukama) i korake. U drugim selima Dalmatinske zagore zadržao se još uvijek stariji način spontanog izvođenja koraka i figura prema kojima su kola u pojedinim selima međusobno razlikuju. Uz opće poznati i u struci prihvaćen naziv nijemo kolo, to se kolo u različitim zajednicama naziva različitim imenima. Najčešće su to mutavo kolo, gluvo kolo, šuplje kolo, po naški, po starinski, staračko, odnosno prema mjestu odakle jest, npr.: poljičko gacko kolo (iz sela Gata s područja Poljica), vrličko kolo (iz Vrlike i bliže okolice), sinjsko (iz Sinja i okolice). Nijemo se kolo izvodi i danas u spontanim situacijama o pokladama, na sajmovima i blagdanima (dernecima) i u svadbama (iako mnogo rjeđe nego prije 1960-ih). Danas ga najviše izvode seoske folklorne skupine na lokalnim, regionalnim ili međunarodnim smotrama folklora (uglavnom u Hrvatskoj jer vrlo rijetko gostuju u inozemstvu), te na lokalnim priredbama u povodu blagdana patrona svojih župa. I dalje se prenosi s generacije na generaciju, danas sve više kroz djelovanje kulturnih društava, dok se u prošlosti prenosilo sasvim spontano. Većinu tih aktivnosti podupiru lokalne vlasti i državne institucije preko svojih programa javnih potreba.

Opis na engleskom jeziku The Nijemo Kolo is practised by communities in the Dalmatian hinterland, in southern Croatia. Nijemo Kolo is performed in a closed circle with male dancers leading female partners in energetic, spontaneous steps – the male dancer publicly testing the skills of his female partner, seemingly without defined rules. The steps and figures, often vigorous and impressive, depend on the mood and desire of the participants. The defining feature of the silent circle dance is that it is performed exclusively without music, although vocal or instrumental performances may precede or follow the dance. Nijemo Kolo is traditionally performed at carnivals, fairs, feast days and weddings, and acts as a way for young women and men to meet and get to know each other. Differences in the performance of the Nijemo Kolo from one village to another are also a way for the residents to distinguish their identities. The dance is transmitted from generation to generation, although increasingly this occurs through cultural clubs where its movements have been standardized. Some villages of the Dalmatian hinterland, however, preserve the spontaneous performance of steps and figures. Today, Nijemo Kolo is mostly danced by village performing groups at local, regional or international festivals and at local shows, carnivals or on the saint days of their parish church. www.unesco.org

UNESCO - Croatia - Information related to Intangible Cultural Heritage

UNESCO-ov znak za 12 hrvatskih dobara kao nematerijalna baština cijeloga svijeta:    

UNESCO se brine i o baštini kojoj prijeti izumiranje, koja je na bilo koji način ugrožena. Ojkanje, rera i ganga kao način pjevanja Zagore i dijela Dalmacije slavljeno je na listu ugrožene svjetske baštine. To znači da naši etnomuzikolozi i folkloraši, kao i brojne druge grupe ljudi, moraju učiniti sve da se ta vrsta poglavito muškoga pjevanja održi na životu. Zanimljive su stoga reakcije svjetskih medija, poglavito naših susjeda. Talijanski mediji toj su vrsti pjevanja dali i veoma orginalan naziv – Ojkante tipici della Croazia!

 

PrilogVeličina
Image icon 01963-BIG.jpg0 bajtova
Image icon 01964-BIG.jpg0 bajtova
Image icon 01959-BIG.jpg0 bajtova
Image icon 01965-BIG.jpg0 bajtova
Image icon 01957-BIG.jpg0 bajtova
Image icon 01961-BIG.jpg0 bajtova
Image icon 01966-BIG.jpg0 bajtova
Image icon 01960-BIG.jpg0 bajtova