Doktori za gangu i klapu

Od zimskog semestra školske godine 2011./2012. Umjetnička akademija u Splitu bit će bogatija za doktorski studij etnomuzikologije.

Studij je odobrio Senat Splitskog sveučilišta na temelju pozitivnih recenzija poljske akademkinje dr. Ewe Dahlig-Turek, Slovenca dr. Svanibora Pettana, čelnog čovjeka svjetskog udruženja etnomuzikologa, i dr. Anthonyja Seegera, Amerikanca, bivšeg generalnog tajnika te iste organizacije.

Riječ je o prvom doktorskom studiju etnomuzikologije u Hrvatskoj, u okviru kojega će studijsku godinu za sada upisati osam do deset polaznika. Voditelj poslijediplomskog doktorskog studija istaknuti je etnomuzikolog, Trogiranin dr. Nikola Buble.

Valja reći da će trogodišnji studij imati devet obveznih i tri izborna predmeta, a u obrazovnom procesu budućih doktora znanosti etnomuzikologije sudjelovat će značajna imena, poput dr. Ankice Petrović sa sveučilišta u Los Angelesu, doktorice Lasanthi Manaranjanie Kalinga Dona sa Sveučilišta u Colombu, dr. Inoslava Beškera iz Rima, i Zagrepčanina, akademika Nikše Gliga, uz niz uglednih znanstvenika iz Dalmacije.

Studij će se temeljiti na teoriji i povijesti etnomuzikologije, istraživanjima i terenskom radu, produbljivati znanja o glazbama svijeta, povijesti europske narodne glazbe, hrvatskoj glazbenoj baštini, estetici i identitetu glazbe, te kulturnoj antropologiji.Tako je Split, nakon šest godina ustrajnosti i čekanja, napokon "prošao" kod Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje u Zagrebu. Split je uistinu imao primat, pa i resurse, ispred sviju u Hrvatskoj, to je urbani centar koji ima naglašeno zanimanje za glazbeni amaterizam, obrazovanje te, naposljetku, za glazbeni profesionalizam. No kadrovski potencijali do sada nisu pratili potrebe grada i regije pa se osjećala nasušna potreba studija koji bi trebao rezultirati snažnijim uzletima glazbene pismenosti i kulture.

- Studij je uistinu dobrodošao jer su suvremena istraživanja ukazala na koegzistenciju različitih stilova i tradicija, oblika i sadržaja od kojih je sazdana glazbena kultura posebice dalmatinskog podneblja, ali i susjednih sredina.

Težinu i ozbiljnost projektu svakako daje i zanimanje za klapsku pjesmu, uvrštavanje gange, rere, treskavice i ojkanja kao nematerijalne baštine na listu UNESCO-a, pa svjetski priznata posebnost pjevanja Za križem na Hvaru u okviru Velikog tjedna, što ukupno upućuje na širinu i ozbiljnost problematike koja u ovom slučaju postaje istinskim izazovom etnomuzikologije - kaže Buble.

Izvor: slobodnadalmacija.hr