Arhiva sadržaja - 2012

Prosinac 23

Dragi prijatelji,

Želimo vam radost u srcu, duši veselje s osmjehom na licu da provedete Božić s nama u Cisti velikoj, a oni koji nemogu na badnji dan biti u Cisti Velikoj, na HRT3 biti će prikazan film "Badnjica" u 17 sati, koji čini pravu priliku da duhom budete s nama.

Sretan Božić!

Klub Ciste Velike i prijatelja

 

 

Sretan Božić i blagoslovljenu Novu 2013. godinu

Rubrika: 

Danas, kada je tehnologija uznapredovala i došla do jako visoke razine, kada djeci više nije dovoljna jabuka i šačica bombona, kada se kupuju skupi darovi i kada se mase ljudi guraju u shooping centrima rijetko tko da se i sjeti tradicionalnih božićnih običaja.

Priča kako je bilo za Badnjak i Božić

Na Badnje večer stavljala se slama na pod, kitili su borovu granu bombonima umotanima u sjajni papir,te orasima. Djeca su se darivala s jabukama,šarenim bombonima…svi su bili zadovoljni s malim stvarima. Najbitnije im je bilo zajedništvo,pjevanje pjesama i molitve. U nastavku donosimo par starih božićnih običaja od kojih se još uvijek sačuvalo samo sijanje pšenice na Svetu Luciju.

Pšenica – simbol novog života

Jedan od rijetkih, ako ne i jedini stari hrvatski božićni običaj koji se i danas zadržao je sijanje pšenice. Pšenicu sijemo na blagdan svete Lucije i puštamo da raste sve do Božića. Prema tradiciji, pšenica se na Božić ukrašava bojama hrvatske trobojnice uglavnom na način da se oko nje sveže crveno-bijelo-plava trakica te se u sredinu stavi svijeća. Ovisno o tome kako bi pšenica iznikla, takva bi sljedeće godine u poljima bila ljetina. Inače, pšenica se smatra simbolom plodnosti, obnove i novog života.

Panjevi – simbol Svetog Trojstva

U kuću su se nekad na Badnjak unosili slama i panjevi. Slama je simbolizirala Isusovo rođenje, a često bi i djeca na Badnje veče legle na slamu simbolizirajući samog Isusa. Očevi bi na ognjište unosili i tri velika panja (ili badnjaka) koja su simbolizirala Sveto Trojstvo. Panjevi bi se potom zapalili u ognjištu, a njihovom bi se vatrom upalile sve svijeće u kući. U nekim se dijelovima Hrvatske na panjeve stavljalo i malo hrane koja se nalazila na svečanom stolu. Panjevi se u hrvatske domove danas više ne unose, čast izuzecima, a glavni razlog je što se i princip grijanja u domovima promijenio, pa panj za ognjište više nije potreban.

Kuća se kitila i prije božićnog drvca

Iako je božićno drvce u današnjem obliku u Hrvatske domove ušlo tek sredinom 19. stoljeća, kuće su se i prije toga kitile. Kitile su se cvijećem, orasima, suhim voćem, svijećama i sličnim ukrasima koje je našim precima dala majka priroda. U nekim se dijelovima Hrvatske kitila cijela kuća, u drugima se kitila samo glavna greda u kući ili ognjište. Različiti krajevi Hrvatske imali su različite običaje, a njih je bilo na stotine.

U nekim se krajevima na Božić čekala prva osoba koja će u kuću ući. To bi najčešće bila mlada i zdrava, jaka osoba jer je to značilo da će naredna godina biti sretna i plodonosna za obitelj. Na Badnjak se, kao i danas, postilo, a za Božić je bio obavezan obilan i bogat ručak. Iako nekada nisu imali raznovrsne namirnice iz cijelog svijeta kao što ih mi imamo danas, za božićnim ručkom ničega nije smjelo nedostajati. Na stolu se najčešće našla perad, voće, kolači, orasi, bademi i slično.

Rubrika: 

Prosinac 20

Ovogodišnji 6. festival "Uz gangu i bukaru" koji se održao na lokalitetu Zadužbina - Cista Velika, 11. kolovoza 2012., biti će emitiran 26. prosinca 2012. godine u 20 sati na TV PLUS.

Ujedno oni koji ne mogu pratiti digitalni signal u regiji D4 (Zageb) moći će isti gledati na B.net-u - kanal 92 i MAXtv-u - kanal 822.

Trajanje snimke festivala : 1 sat i 44 minute

Ovim putem zahvaljujemo se TV PLUS-u na medijskoj potpori i svim dobrim ljudima uključenim u pripreme i realizaciju 6. festivala "Uz gangu i bukaru".

Klub Ciste Velike i prijatelja

Rubrika: 

Prosinac 19

Na trećem programu HTV-a na badnje veče biti će emitiran film "Badnjica" za koji možemo slobodno reći da je sastavni dio emisija pučke i predajne kulture.

Ovim putem pozivamo sve koji nisu u mogoćnosti boraviti na Badnjicu u Cisti Velikoj da nas se pridruže putem ovoga polusatnog filma i ožive duh Božića.

Film se emitira u 17.00 sati

O Filmu:

U Cisti Velikoj - mjestu od 27 zaselaka udaljenih oko 18 km od Trilja i oko 33 km od Imotskog - Badnja se večer, ili kako ondje kažu, badnjica, obilježava na vrlo specifičan način. Duž ceste i svuda po okolnim brdima u sumrak se, na znak Zdravomarije, pale kugle napravljene od smjese pepela i lož ulja. O količini gorućih kugli i masovnosti sudjelovanja u običaju najzornije govori podatak da za tu prigodu mještani Ciste Velike svake godine potroše oko 4 do 5 tisuća litara goriva. A razlozi zbog kojih to čine ukazuju na činjenicu da su i politički stavovi sastavni dio kulturne slike određene zajednice, tj. da je i svjetonazor nešto što se prenosi na tradicijski način, s koljena na koljeno.

Scenaristi: Aleksej Pavlovsky i Ivo Kuzmanić
Snimatelj: Branko Cahun
Montažeri: Vlatka Zadro i Igor Kožić
Autor glazbe: Samuel Sacher
Producent: Josip Popovac
Redatelj: Ivo Kuzmanić
Urednik: Aleksej Pavlovsky

Rubrika: 

Učenici OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića iz Lovreća na jedinstven način štite kulturno naslijeđe. Iako ih je svake godine sve manje trude se na jedinstven način oživiti tradiciju svojih predaka.

U svojoj tradicijskoj učionici imaju prikupljeno preko 500 eksponata i pod posebnom je zaštitom Ministarstva kulture.

Najzanimljivije je kako na engleskom jeziku pjevaju gangu.

 

HRT, HUZ-19. prosinca 2012.

Rubrika: 

Prosinac 16

Autohtone igračke iz prigorskog sela Vidovca, Hrvatskog zagorja, eksponati iz Belog Manastira, ali i sela Zelovo u Dalmatinskoj zagori, filmove tema kojih je tradicionalna izrada igračaka i dokumente o zadrugama u kojima su se izrađivale mogu se vidjeti na izložbi “Svijet igračaka” u Etnografskome muzeju.

Tako današnji školarci mogu vidjeti i naučiti kako je od kraja 19. stoljeća nastajala tradicija izrade igračaka, ali i njezin razvoj pa sve do “odumiranja” zanata, kao u selu Zelovo. Umijeće izrade drvenih tradicijskih igračka iz Hrvatskog zagorja UNESCO je uvrstio na svjetsku listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Dječaci su se najviše razveselili drvenim avionima, a pletenim kolicima za lutke, kakve se još mogu naći u zagrebačkim vrtićima, djevojčice.

– Najstariji eksponat je zipka iz sela Letovanić pokraj Siska iz 1841. godine. Izložene su i saonice, mlinovi, pilari, praćke... Nastojali smo napraviti rekonstrukciju Vidovečke radionice sa stolarskim klupama, starim alatom i igračkama iz fundusa muzeja – kaže autorica izložbe Iris Biškupić Bašić.

U drugom dijelu izložbe predstavljene su igračke koje se još izrađuju u Zagorju – mali životinjski likovi, vrčići, glazbeni instrumenti. Selo Zelovo otkriva priču o igračkama koje danas više nema tko izrađivati jer je posljednji majstor preminuo i odnio sa sobom vještinu izrade konja, vlakića, autića...

Rubrika: 

Prosinac 15

Prigodom božićnih blagdana Tomislavgrad u suradnji s Franjevačkim samostanom i Kulturno-informativnim centrom (KIC) u Tomislavgradu organizira četverodnevnu priredbu pod nazivom "Božiću u susret 2012".

U sklopu "Božićnog sila" i nastupe domaćih kulturno umjetničkih društava nastupit će hrvatski guslar Jure Miloš i ujedno prezentirati svoj novi guslarski uradak cd o hrvatskim generalim 16. prosinca 2012.

Rubrika: 

Stranice