Arhiva sadržaja - 2011

Prosinac 30

Hrvatska je s 12. vrijednih kulturnih nematerijalnih dobara na trećem mjestu u svijetu, odmah iza Kine i Japana.

Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore jedinstveno je po načinu izvođenja. Bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj. Jedino se na području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru.

Kako tvrde mještani Vrličko nijemo kolo najstarije i jedino autohtono.

Više pogledajte u video prilogu.

Rubrika: 

Prosinac 26

Sam autor glazbala, akademski kipar Stipan Kujundžić, kaže o svojem nadahnuću: „Glazba je u mojem životu jednako važna kao i kiparstvo. Oduvijek sam bio okružen glazbom i glazbalima. Od malena sviram na nekoliko instrumenata.

Imotske gusle moja su opsesija, pa sam već odavna savladao tehniku građenja tog instrumenta. Isprva su to bile replike izvornog instrumenta, a potom sam se usmjerio prema preoblikovanju s ciljem spajanja kiparskog i glazbenog umijeća“.

Rubrika: 

Prosinac 25

U tradicijski uređenom izložbenom prostoru u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici 31, otvorena je Hrvatska etno kuća 'Materina priča' u kojoj su predstavljeni etnološkim izlošci i autentični predmeti iz raznih krajeva Hrvatske, koji simboliziraju tradiciju i bogatstvo hrvatske kulturne baštine.

Idejna začetnica tog projekta je etno dizajnerica Mina Petra koja je istaknula kako će 'Materina priča' predstavljati hrvatsku tradiciju i baštinu kroz edukacijske projekte koji se planiraju kroz godinu.

U Cisti Velikoj - mjestu od 27 zaselaka udaljenih oko 18 km od Trilja i oko 33 km od Imotskog - badnja se večer, ili kako ondje kažu, badnjica, obilježava na vrlo specifičan način. Duž ceste i svuda po okolnim brdima u sumrak se, na znak zdravomarije, pale kugle napravljene od smjese pepela i lož ulja.
Ove godine fotografije stižu od UŠD Visočica Cista Griva
Kako je bilo ove godine pogledajte u fotoglaeriji.


Nakon Splita i Sarajeva, i u Imotskom je održano predstavljanje knjige "Asanaginičina domovina" autora istaknutog neuropsihijatra dr. sc. Mije Milasa

Knjiga je izašla čak trideset godina nakon prvog izdanja “Asanaginičina zavičaja” i na 170 stranica iznosi brojne dokaze o tome kako je tu našu najprevođeniju narodnu baladu na svijetu spjevala starija kršćanska žena, koja je bila bliska muslimanskoj obitelji Asanage i Asanaginice Arapović, a koja nije znala za islamske običaje ni rječnik.

Također, istraživanjem arhivske građe, Milas je došao do podataka koji svjedoče da je Asanaga bio povijesna osoba, da je sin Davudov, da je imao imanje u Zagvozdu, da je bio ranjen u Kandijskom ratu i da je poginuo u Potpoletnici...

Osim autora, o knjizi su u Imotskom govorili i novinar Mladen Vuković te profesor Ivan Juroš, a nakladnik je splitski ogranak Matice hrvatske.

Mladen Vuković je posebno istaknuo kako je ovom knjigom Asanaginica konačno dobila svoju adresu i OIB, te je ovo još jedan doprinos valorizaciji svjetski poznatog djela.

Rubrika: 

Došašće i Božić u siromašnim seoskim domaćinstvima Dalmatinskog zaleđa uvijek su se slavili uz čađave zidove, bakalar, fritule, masline, bršljan, žito.
Takve tradicijske vrijednosti još se njeguju u selu Krčulju (Primošten burnji) kod Primoštena, gdje te običaje prenose mlađem naraštaju.

Običaji na Badnji dan u selu Krčulju (Primošten burnji) kod Primoštena pogledajte u videu

Rubrika: 

Prosinac 24

Nova ministrica smatra i da je nužno uvesti edukativne programe u kulturi, sustavno povezati kulturni i obrazovni sektor, s naglaskom na obrazovanje umjetničkih profila, kao i da su nužne legislativne promjene u području autorskih prava, posebno u odnosu na nove oblike distribucije umjetničkih i kulturnih sadržaja, e-knjiga, Interneta i novih tehnologija.

"Na Ministarstvu kulture je da prvo informira i educira sve moguće korisnike tih programa, pomogne u oblikovanju projekata i prati ih financijski", istaknula je.

Rubrika: 

Stranice